He takoha nui, He Paki Taonga i a Māui!


Kāhore anō kia kitea tētahi pukapuka pēnei i te ao. He kohinga kōrero hei whakaoreore i ngā ngākau o ngā tamariki mai i ngā tau e 7 ki te 12. Mā te pukapuka nei ka ora tonu ngā taonga nō Te Papa Tongarewa me ngā hītori o roto. Nō Briar Cornwall te waimarie ki te whakawhiti kōrero ki ngā ringa tohu o te kaupapa nei; Ko Ranea Aperahama, he matanga reo Māori he kaiwaiata rongonui hoki rāua ko David Brechen-Smith, he kaituhi whakaari rongonui. (You can read this interview in English, too.)

Te Ngarohanga o ngā Parirau o te Kiwi, nā Te Hana Goodyer ngā toi whakarākei kōrero, he mea tuhi anō tēnei paki nā Victoria Cleal, He Paki Taonga i a Māui.

Briar: Kia ora Ranea kōrua ko David mō tā kōrua whakawātea i a kōrua mō tēnei uiuinga. He hōnore nui te tūtaki ki a kōrua kānohi ki te kānohi mā te ataata ā-ipurangi nei. Tuatahi, kōrero mai e pā ana ki ō kōrua whakapapa, nō hea kōrua?

Ranea: Tēnā koe Briar. Me pēnei pea te whakautu ake. He uri a au nō Te Aupōuri, nō Ngāti Kurī, nō Muriwhenu – koia tēnā ko te taha o tōku Pāpā. He uri hoki a au nō ngā tātai heke rangatira o Ngāti Tūwharetoa, o Ngāti Tūrangitukua, o Te Māpuna – koia tērā ko te taha o tōku Māmā. Engari i whakatupungia ake a au i runga o Rātana Pā. He kāinga tēnei kei te Taihauāuru o Te Ika-a-Māui. E rua tekau maero pea e pā tata ana ki te tāone o Whanganui. Nā reira ko ērā karangatanga o tērā takiwā; ko Ngāti Apa, ko Te Ati Haunui-a-Pāpārangi. I te mea i tupu ake a au i roto i te tikanga Rātana, ka taea e a au te kī, he Mōrehu.

David:

Tēnā koe,

Nō te Waipounamu au

Nō Ingarangi me Kotimana ōku tīpuna

Ko Takitimu te maunga o tōku rohe

Ko Waihopai tōna awa

Ko Invercagill tōku kāinga.

Nō Ingarangi tōku pāpā, nō Kotimana te pāpā o tōku māmā. Nō tērā taha o te whānau tōku ingoa Brechin. He ingoa tuku iho i ngā whakapaparanga tae noa ki ahau.

Ranea, hēna whakamārama mai tō haerenga i roto i te kaupapa o te reo Māori

R: Ko te reo tupu o tōku Pāpā ko te reo Māori, he iti noa iho tana mōhio ki te kōrero Pākeha. Ko tōku Māmā he reo rua. Nā reira koirā taku ao. Ko te reo Māori me te reo Pākehā te reo kāinga. Atu i te reo o te kāinga, he mea whakarongo, he mea mātakitaki, he mea ako i roto i ngā mahi o runga i te marae, me ngā mahi a te tari o te Hāhi, nātemea ko tōku Pāpā te Hekeretari o te Hāhi o mua. Ko tētahi mahi he āwhina i a ia me ō matou kaumātua ki te whakaputa i ngā putanga o te niu pepa e kīia nei ko Te Whetū Mārama o Te Kotahitanga. I reira ka ako tuatahi ai a au ki te pānui me te tuhi i te reo Māori. Nā wai ā ka noho a au hei Ētita ki Te Pou Taki Kōrero Whāiti, he whakaputa rauemi reo Māori. Nō muri mai ka rēhitatia a au hei Kaiwhakawhiti reo Māori.

He aha tā kōrua mahi iāianei? Kōrero mai, whakamārama mai hoki.

R: Ko taku mahi iāianei nā. Ko a au te Kaituhi reo Māori o Te Papa Tongarewa. Ko taku ao tēnei e ngākaunuitia nei, ko te mahi tuhituhi ki te whakakōrero i ngā taonga tuku iho o tēnei whare. Kua tata whā tau a au i konei e hāpai ana i te whao, he whakapakitara i ngā kōrero. I ngā wā ka huri mai te tai, kua noho noa nei a au ki te kāinga pupuri tonu ai i te whao ki te whakairo kōrero.

D: Ara noa atu ngā tau i tuhi, i mahi kiriata hoki ahau mō te pouaka whakaata. He mea pārekareka ki ahau. I oti i ahau te tuhi hōtaka tākaro kēmu i te tuatahi, ka mutu, ka tuhia ngā pakipūmeka, ko ngā hōtaka rawerawe, whakangahau hoki me ētahi kiriata. Ko tētahi o ngā kiriata tahi anō ka oti i ahau ko Lowdown Dirty Criminals. Ā tērā tau ka whakaaria ai ki te ao. Kua pāhure ngā tau 20 e mahi pēnei ana, tahi ka riro i ahau tētahi mahi ki Te Papa Tongarewa. Ko au te kaiārahi o te rōpū tuhi kōrero, ko tētahi wāhanga o te tīma e tuhituhi ana mō ngā whakaaturanga. Koia tēnei ko taku mahi mō ngā tau e toru. Ko taku mahi ināianei ko te kaiako matua ki te kura o Te Auaha, arā, ko te kura o te kiriata me te pouaka whakaata o Aotearoa.

Nā reira me anga tātou ki te pukapuka ataahua nei. Ka taea e kōrua te whakamārama mai i te pūtake o tēnei kaupapa. Nō hea tēnei whakaaro ki te whakaara i ngā taonga mā te kōrero o nehera me tōna hītori ake?

R: Tērā pea ko te whakahāngaitanga o taku whakamāramatanga kei te āhua o tētahi whare. Ko te tūāpapa, ko Papatūānuku, kua oti kē te whakatakoto mai, nā runga i te āhua o ngā kaupapa whakaaturanga o tēnei whare o Te Papa Tongarewa. Ko ōna pou nei, ko te pou tāhū ko te Mana Taonga, ko te pou tokomanawa ko Te Taiao, ā, ko te pou tuarongo ko ngā iwi o te Moana-nui-a-Kiwa. Nō reira i hua mai ai tēnei whakaaro i waiho ake rā i runga i ēna pou. Kua oti te poupoua ki te whenua, ā, ko te take me kī mō te tekoteko o te whare, kua meinga ko Māui tonu. Ko Māui-tikitiki-a-Taranga, nā te aha ai? Ko Māui te tupuna rongonui nō roto mai o te Moana-nui-a-Kiwa. He tupuna nā tātou katoa.

D: I mua i taku taenga mai ki Te Papa Tongarewa, nōku te mōhiotanga iti nei ki ngā āhuaranga o te ao Māori. Tahi ka tū te whakaaturanga tuatahi mōku ‘Ko Rongowhakata: Ruku i te Pō, Ruku i te Ao’. Koia pū ko taku pānga tuatahi ki te ao Māori. Nō Rongowhakaata te whare whakairo o Te Hau-ki-Tūranga, nā, he hononga māi rā anō i waengaui i a Rongowhakaata me Te Papa Tongarewa. Mā te whakaaturanga nei ka tūpono ahau ki a Ranea Aperahama, he matanga kai tuhi reo Māori. Ka tupu mai te whakamīharo nui ki tāna i whakamārama mai ai, arā, ko te tino whai tikanga o tēnei mahi; te toha kōrero tuku iho me te mana me te tapu o roto i ngā taonga. Mā taua whakaaturanga ka whai whakaaro ahau ki te mana motuhake o ngā taonga ki a tātou katoa ki Aotearoa.

I roto i taua whakaaturanga he ataata pakiwaituhi kua hangaia e Zak Waipara e whakaari ana i te tūtakinga tuatahi ki a Cook i te tau 1769. Koia tēnei ko tētahi o ngā kōrero o He Paki Taonga i a Māui. He kōrero motuhake ngā kōrero katoa. Hoi anō, inā whiriwhiria tētahi taonga whai tikanga ki ahau, koia tēnei. Ko te hoe te taonga mō te kōrero o Cook, he mea hokona atu ki ngā kaumoana o Cook e te iwi nei ki Tūranganui. Kua whakaaturia atu tēnei taonga i roto i te whakaaturanga pā tata ana ki te pakiwaituhi nā Zak i waihanga mō te tūtakinga. Kāhore anō kia tūpono au ki tēnei momo kōrero e pā ana ki a Cook, ā, ka nui taku mīharo. He kōhuru, he whakarekereke, horekau he hītori pēnei i a ahau e tupu ana. Kāhore mātou e whakaaroaro ana ki tērā atu taha o te kōrero. Nā, ka puare ōku karu ki te take he kōrero anō hei kōrerohia, arā, ko te taha Māori tērā.

‘Te Tūtakinga Kino o te tau 1769’, nā Munro Te Whata ngā toi whakarākei kōrero. He mea tuhi anō tēnei paki nā Matthew Grainger me te tautoko mai a Te Rongowhakaata Iwi Trust, He Paki Taonga i a Māui.

Ki ahau nei, Ko taua pakiwaituhi me te taonga rā, ko te pūtake o He Paki taonga i a Māui. Ko tēnei whakaaro, kia tuku i te taonga kia whakakōrero i te hītori me te kōrero e muna ana o roto. Ka whaaki atu au i tōku whakaaro ki a Ranea, kia waihanga i tētahi hōtaka tamariki, nā, ka whakawhanake te kaupapa nei mai i reira.

Me pēhea koutou whiriwhiri ai ngā taonga o Te Papa Tongarewa mō te hōtaka pouaka whakaata me te pukapuka?

D: I mahi ngātahi māua ko Ranea ki te whakawhanake i tēnei kauapapa o He Paki Taonga i a Māui. Nā māua i whiriwhiri ngā taonga me ngā kōrero e hāngai ana ki aua taonga. I ākina māua i roto i tēnei mahi e te tīma mātauranga o Te Papa, arā, Ko Matiu Baker rāua ko Puawai Cairns.

He hiahia nōku ki te tāpiri atu i ngā kōrero o ēnei rā. He mea nui ki ahau te kōrero o te pahūtanga o Rainbow Warrior. Ko te taonga ko te rekoata o ‘French Letter’ nā Herbs i tito. He kōrero whai tikanga ki Aotearoa, ki ngā whenua o Te Moana-nui-a-Kiwa hoki. Mā te kōrero nei ka mōhio ngā tamariki ki ngā mahi whakamātau pahū karihi ki Te Moana-nui-a-kiwa tata rawa ki tō tātou whenua. He kaupapa anō o roto mō te tiaki i tēnei moana noho tata nei. Me tuhi kōrero pēnei tātou kei warewaretia tēnei hītori, ā, ka raru anō tātou pea i tēnei momo mahi.

‘Ko te Kaipuke Karihi-Kore’, nā Huriana Kopeke-Te Aho ngā toi whakarākei kōrero. He mea tuhi anō tēnei paki nā Mathew Grainger, He Paki Taonga i a Māui.

Ka huri tātou ki ngā korero kāhore e rongonuitia ana, he kōrero noho muna ana. He mea nui ki ahau kia tīpako i ngā kōrero e pā ana ki ngā pakanga o Aotearoa. Nā, kua kōrerohia ngā kōrero e rua mō ngā pakanga nei. Ko te mea nui, kia whakaaria atu he tauira pai o te whakawhanaungatanga i waenganui i te iwi Māori me te iwi Pākeha. I roto i ngā kōrero e rua kua kōwhiria e mātou, he ngākau aroha o tētahi ki tētahi. He mea nui ki ahau kia kōwhiria ngā kaupapa ngākaupai. E tika ana he aitua tō te kōrero o Rainbow Warrior, ōtira he kaupapa tiaki taiao o roto hoki. Ko ētahi atu kaupapa kei roto i te pukapuka ko te kaitiakitanga, ko te manawa nui me te aroha nui hoki.

He aha ngā kōrero tē taea te tāpiri ki roto i tēnei pukapuka?

D: E tino hiahia ana ahau kia hou mai a Te Kooti. Nō Rongowhakaata a Te Kooti. Kua rāngona e au he paku kōrero e pā ana ki a ia engari ka toko ake te mīharo i roto i a au mō tēnei tangata. I te hiahia ahau ki te whakamārama i tana mahi whakarere i Wharekauri. Kua oti te pakiwaituhi o te kōrero nei mō te pouaka whakaata. Ka mutu ka pā mai te rongo, kāhore te taonga i tīpakohia e mātou ko tētahi taonga e whai pānga ana ki a Te Kooti. Nā, ka waiho atu ki te hōtaka tuarua e whai ake nei.

Ko te Kōrero o Te Kooti, he kōrero muna ki te marea, pērā tonu i te kōrero o te tūtakinga ki a Cook. He hītori pai kia whakatūwhera atu ki ngā taitamariki mai i ngā tau 7-11. He mea nui ki ahau kia tāpiringia ngā kōrero ngāwari me ngā kōrero whakapātari. Ko Te Kooti tētahi o ērā momo kōrero whakapātari. Kua whakatapehatia kētia te kōrero mōna mō ngā tau 150.

He aha te take i whiriwhiri a Māui hei kaitaki kōrero mō ēnei kōrero?

D: Nō Ranea te whakaaro kia whakataki a Māui i te kōrero i te mea ko ia te kaikōrero rongonui o te Moana-nui-a-kiwa. Mō te wāhanga tuarua e hiahia ana ahau ki te whakapuaki i ngā kōrero o te Moana-nui-a-Kiwa. Arā noa atu ngā taonga nō taua rohe ki Te Papa Tongarewa.

Ranea, he aha tō tino pūrākau i roto i te pukapuka nei?

R: Ko te tino pūrākau ki a au i tēnei pukapuka, ko Te Ngarohanga o ngā Parirau o te Kiwi. I te aha ai? I te mea he kōrero mō Kiwi me te nui o tōna aroha ki a Tānemahuta, ki a Tāne te-Hokahoka. Te nui o tōna aroha ki te taiao. He aroha ki āna whanaunga. Nō reira, nā runga i te tono a Tāne mā wai e tiaki, e kaikai i ngā pēpeke, e tere ngaro haere ana te ngahere i a Ngāti Pēpeke, me riro mā tētahi hei kaikai i ngā ngārara nei. Nā, i ōna rā he manu rere a Kiwi. Ka tau ōna whakaaro, ka tuku whakahere i a ia, āe māku. Nō reira ka ngaro ōna parirau, ka whakaroa ake ōna ngutu. Ka torotoroa haere i te whenua, ka noho koropuku i te whenua. He kōrero nui tēnā ki a au. Mō tēnei manu te tuku whakahere i a ia e ora ai te taiao.

He taonga miharo te pukapuka nei He Paki Taonga i a Māui. E kitea nei kua whakapau kaha koutou ki te whakarite i tētahi pukapuka pēnei, mai i ngā whakaahua ki te mahi rangahau. Kōrero mai ki a mātou e pā ana ki ngā mahi kāhore e kitea ana, ko te mahi ‘auaha’ me kii, kia āhea te whakaputanga o tēnei pukapuka.

D: Āe he wā roa, pau te kaha hoki. Mai i te marama o Hepetema 2018 tae noa ki Aperira 2019 ko te wā whakarite. Nāku i huihui mai ngā matanga mahi toi me ngā kaituhi. Nā Mathew Grainger te nuinga o ngā kōrero i tuhi me ngā tāngata tokotoru mai i te tīma tuhituhi o Te Papa Tongarewa – ko Victoria Cleal rātou ko Frances Samuel ko Jen Craddock. Nā Stephanie Tibble te kōrero i whakamāori, nana i whakahāngai hoki. He wahine toa ia, ā, e mahi ana ia i roto i tō mātou tīma i te tau 2018. E tino hari ana ahau i te rongonga atu ka whakaae mai ia ki te whakamāori i te kōrero. He roa tēnei wā whakarite kōrero i te mea i rapu mātou i te tautoko me te whakaae o ngā iwi me ngā hapū hoki mēnā he hononga tō rātou ki tētahi taonga, ki tētahi kōrero rānei. He mahi uaua engari he mahi whai hua anō hoki. He mea nui kia whakaae mai, kia tautoko mai hoki ngā iwi.

Taupuruariki Tony Tuorongo Brightwell, Miriama Grace Smith, Huriana Kopeke-Te Aho, Munro Te Whata;Reweti Arapere, Josh Morgan, Te Hana Goodyer, Izzy Joy Te Aho-White.

Tokowaru ngā kaimahi toi Māori kua kōwhiria. Ko Munro Te Whata rātou ko Te Hana Goodyer ko Ariki Brightwell ko Izzy Joy Te Aho-White ko Huriana Kopeke-Te Aho ko Josh Morgan ko Reweti Arapere ko Mirama Grace-Smith. Ko te mea nui i tā pikitia ai rātou mō ngā kōrero mēnā he hononga mā te whakapapa ki te kōrero, ki te taonga rānei. Nō Rongowhakaata a Josh Morgan, nāna ngā whakaahua mō te kōrero ‘Ko Tarakiutu rāua ko Tarakitai’. Nō Ngāti Toa a Miriama Grace-Smith, nāna ngā whakaahua mō te kōrero ‘Te Kauranga nui a Kahe’. Nō Ngāpuhi a Munro Te Whata, nāna ngā whakaahua mō te kōrero o Willy Apiata.

He tino motuhake ngā whakaahua o ia kōrero, ahakoa ka oti i tētahi kaimahi toi ngā whakaahua mō ngā kōrero maha. Nō mātou te whiwhi kia riro i a mātou ngā tāngata whai pūkenga, rongonui hoki, Mahara ana ahau ki taku kōrero ki a Ranea, ‘E ohorere ana ahau ki te take e rata mai ana ēnei matanga mahi toi ki tēnei kaupapa’. Ko tāna whakautu mai ki ahau; ko te whakaaro rangatira nei te mea e pai ana rātou. Kua oti tēnei mahi i a rātou i te mea i kite rātou he mahi whai tikanga tēnei. Ka noho hūmarie ahau inā rongo ahau i ngā tāngata e mea ana he kaupapa ataahua, he kaupapa whai mana hoki. Ka tahi ka mārama ahau ki te hōhonu o tā mātou i mahi nei.

Nā te tautoko a Nicola Legat rāua ko Claire Gibb he mahi māmā te huringa ki te pukapuka mai i te hōtaka pouaka whakaata. Nā ngā kaitā pukapuka o Te Papa Tongarewa ka huri te hōtaka nei ki tētahi pukapuka. Horekau he kupu hei whakapuaki i taku mīharo i taku kitenga atu i te whakatinanatanga o ā matou māhi katoa i roto i te pukapuka nei.

‘Ko te Whakatau Nui a Willie Apiata’, nNā Munro Te Whata ngā toi whakarākei kōrero. He mea tuhi anō tēnei paki nā Matthew Grainger He Paki Taonga i a Māui.

He aha ō tino wawata mō tēnei kaupapa?

R: Hei whakautu pea i tō pātai nei nā. Hei whakamārama ake pea, kua oti i a au te whakatakoto i tētahi karakia. Kei roto i a ia e mau ana ko te tino ito, ko ōna wawata nui mō tēnei kaupapa, ā, kia huri mai ki te karakia nei;

E ngā kura huna, e ngā kura tapu

Whakaarahia ō kanohi, kia oho i te moe

Kia whakaputaina tō reo, hei waka kawe i te whakamāramatanga

Kia whakaputaina tō āhua, hei waka kawe i te whakaora ki ngā uri

Kia whakaputaina tō kaupapa, kia punga iho ai te reo Māori ki ngā uri

Mā te whai i ō tapuwae ka kitea tētahi huarahi

Ina he rama āu kupu ki ōku waewae, he māramatanga ki tōku ara

Tohua mai te ara, ko te ara ki te Rangatira

Tohua mai te ara, hei ara haere mō te waka

Tohua mai te ara, māku anō koutou e whakakōrero

E whiti e te rā, whitikina tō ihi, tō wana, tō tapu

Kia ea ai te kaupapa – e, ka waiho ki te ao nā ī.

Hōmai te pakipaki, He Paki Taonga i a Māui!

Ka rawe! E tū ana ngā huruhuru! Ka nui te ihi me te wehi! Kei reira ngā tikanga katoa! Horekau he mea i tua atu i tērā! Kua rītia kētia ētahi pukapuka tamariki e koe? Marama ana koe ki ngā pukapuka Māori kei roto i ngā whare pukapuka i ēnei rā?

R: Āe, he whānui nō ngā pukapuka kua rīti e a au. I kī ake rā he kaimahi a au i roto i ngā tau i tērā o ngā whare tā pukapuka e kīia nei ko Te Pou Taki Kōrero, ā, kua hinga kua kore tēnā whare i ēnei rā – he whakaputa i ngā rauemi reo Māori mā ngā kura puta noa. Nā Stephanie Tibble, he tino toki a Stephanie, i roto i ōna rā he Kaiako. Nā reira mārama kīkī, mārama pai a ia ki te ao kaiako, nō reira mei kore ake a Stephanie kua kore te kaupapa e eke panuku, e eke tangaroa, ki te whakauta i te waka. I waiho ake nāna tonu ngā whakahāngaitanga. Nāku i mea atu ki a ia ehara i te mea he whakamāori kau noa iho nei. Engari ko ngā wāhi kāore e kitea i roto i tā te reo Pākeha he mea whakahāngai mai kia tika ai te kōrero tuku iho mai i ngā mātua. Nā reira ko ngā kōrero e taea ai te taha Pākeha te whakaputa koia tēnā, he tirohanga anō, he kauranga anō tērā mā rātou, engari ki te huri mai tāua ki te ao Māori, ā, ina kē te hōhonu inā kē te whānui, kua kore e kitea nei i te taha Pākeha. Tino ora au i a Stephanie, nāna tonu te nuinga o te mahi whakahāngai. Hoianō ko te wāhi nui i a au, ko te tohutohu i a Kahukura Royal, ko ia te kanohi o Māui i te hōtaka tīwī. He ringa tohutohu i a ia, ka tukutuku i te wairua, kia māhorahora ai te wairua auaha e rangatira ai tana whakakōrero i ngā taonga.

Ko te take i pātai au i tērā pātai ki a koe, Ki ahau nei me aku tamariki tokowhā, he māhita kura ahau anō hoki. Ki ahau nei horekau he pukapuka pēnei kei ngā whare pukapuka, kei ngā kura. He pukapuka roa, ehara i te mea poto. He tino pakeke te rapu i ngā pukapuka pēnei te rahi mō ngā tamariki me ngā taitamariki. Korekore e pai ana ngā tamariki ki ngā whakaahua me ngā kaupapa whai kiko hoki. E hia kē nei ngā mea rawe rawa atu o tēnei pukapuka ki ahau hei māhita kura, nā reira tēnei te mihi ki a koe ki a koutou hoki e whakapau kaha ana ki te mahi i tēnei rauemi ātaahua. Horekau he mea pēnei kua tāngia kētia. He aha ō whakaaro mō tērā, he tika tērā?

R: Āe e whakaae ana, pau te kaha. Hei tuatahitanga tēnei kia puta tētahi kaupapa pēnei kia whitingia iho e te rā, ā, ko te whakakaupapatanga pēnei i runga anō rā i ōna pou tāhu, pou tokomanawa, pou tuarongo. Kīhai i kitea tētahi momo pukapuka me tēnei kaupapa o mua. Nō reira e tautoko ana, pau te kaha. Ko te hiahia o te ngākau i tēnei wā, ā taihoa ake pea kua whai wāhi atu ki te kōrero ki ngā mea o te Tāhuhu o te Mātauranga ki te whakakaupapa mai anō i te pukapuka nei, kia wāwāhia te pukapuka hei rauemi mā ngā kura, i te mea he rite te pukapuka nei ki tētahi hākari nui. Nō reira mea pai kē pea kia āta whakaritea tētahi kai timotimo mā ngā pīpī tonu i te kōhanga reo, kei wāhi nui rawa pea te kai, i te mea mehemea kua tako te waha, he niho kore rānei, kua kore e kaha ki te ngaungau ki te horomi i te kai, ko ētahi o ngā kai o roto he mārō nē, nō reira kia āta whakangāwari mai, kia āta penupenu i te kai kia tau tika ai ki te waha me te puku o tēnā reanga, o tēnā reanga, koirā taku tūmanako.

D: Kīhai au i mōhio he āputa i waenganui i ngā rauemi Māori mō taua reanga. Nā Ranea i mea mai ki ahau e pērā tonu te āhua, āra, horekau he pukapuka pēnei mō ngā tamariki nui. Ko te hōhonu o ngā kōrero ko te tino take mō tāku tautohu i tēnei reanga mai i ngā tau 7-12. E āhei ana mātou ki te whakakōrero i ngā kaupapa whānui, hōhonu hoki. Ko te reo Māori me te reo Pākeha o roto, he reo nō te ao taitamariki, he reo hoki o ia rā, o ia rā. I āta whiriwhiri ahau i ngā kaituhi kia ū rātou ki tēnei kaupapa. Ko Victoria Cleal te kaituhi mō te kōrero o Māui. Nāna i tuhi tētahi rārangi hātakehi e whakataurite ana i te pūhaehae ki te wā i whiwhi hū hākinakina hou tētahi o ōu kaihana. He kōrero o neherā me te reo o ināianei. Koia pū te ia o te reo o roto o He Paki Taonga. He kaha nō ngā kaituhi ki te whakarawerawe i te kōrero, kia tau hoki te wairua tika mō ia kaupapa. He mihi nui ki a Stephanie, kua ū mārika ia ki tēnei āhuaranga kia māmā ai te reo mō ngā taitamariki.

Tēnā rawa atu koe matua Ranea, he hōnore nui tēnei ki ahau, te tūtaki ki a koe, te whakarongo ki tō mita nō te nōta, he tino ātaahua. Ko tōku whakapapa nō Panguru, nō te whānau Takuira.

R: Ā kia ora, tēnā koe – tēnā tātou.

He hononga ki reira. Nō Matangirau anō hoki taku karani māmā he tino rawe kite whakarongo ki tō reo. Mahara ana ahau ki tōna reo hātakehi rawa atu. Nā reira ka nui te mihi ki a koe, mō tō whakawātea i a koe mō tēnei uiuitanga.

R: Noho ora mai rā koe ki Wīwī.

Tēnā hoki koe David mō tō whakawātea i a koe. Nei te mihi ki a koutou ko tō tīma, i eke panuku koutou! E hīkākā ana ahau ki te hōatu tēnei pukapuka ki taku tamāhine ka 10 ia, korekore ka harihari katoa ia me tōku whānau katoa ki te pānui i te pukapuka nei, Ka kite anō.

D: Āe ko te whakamātautau tūturu tērā, tukuna mai ōna whakaaro inā mutu te pānui, he pai te rongo i ngā whakaaro o ngā taitamariki hoki. Pai te tūtaki ki a koe. Noho ora mai.

He Paki Taonga i a Māui

Nā Stephanie Tibble i whakamāori

Te Papa Press

RRP: $29.99 (hardback)

Buy now

Māui’s Taonga Tales

Te Papa Press

RRP: $29.99 (hardback)

Buy now


Briar Cornwall
Briar Cornwall
+ posts

Ko Panguru te maunga

Ko Whakarapa te awa

Ko Ngātokimatawhaorua te waka

Ko Te Rarawa, Ko Ngāpuhi ngā iwi

Ko Ngāti Manawa, Ko Te Kaitutae ngā hapū

Ko Ngāti Manawa te marae

Ko Tiapakeke Teihi te tūpuna

E noho ana a Briar ki Wīwī me tana tane me ā rāua tamariki tokowhā. He māhita kura ia o Te Reo Māori me te Kapa Haka i ngā tau 15 kua pāhure. Ko te aka matua e ū nei a ia ko te whakapono me te whānau.

Briar lives with her husband and four children in France. She has taught Te Reo Māori and Kapa haka for over 15 years. What grounds her in life are her faith and her whānau.